Kazneno djelo nasilja u obitelji spada pod glavu osamnaest Kaznenog zakona pod nazivom Kaznena djela protiv braka, obitelji i djece.
U posljednje vrijeme svjedočimo velikom broju kaznenih postupaka koji se vode zbog navedenog kaznenog djela budući da obiteljski odnosi često uključuju složenu dinamiku, a postupci u kojima se utvrđuje postojanje nasilja moraju biti temeljiti, pravični te u skladu s načelom presumpcije nevinosti.
Ako tražite iskusne odvjetnike za kazneno pravo iz Osijeka, kontaktirajte naš odvjetnički ured u Osijeku.
Kazneno djelo nasilja u obitelji
Kazneno djelo nasilja u obitelji regulirano je člankom 179.a. Kaznenog zakona te ima samo osnovni oblik prema kojem je određeno da tko grubo, učestalo ili na drugi način teško krši propise o zaštiti od nasilja u obitelji i time kod člana obitelji ili druge bliske osobe izazove strah za njezinu sigurnost ili sigurnost njoj bliskih osoba ili je dovede u ponižavajući položaj, a time nije počinjeno teže kazneno djelo, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do tri godine.
Bitno je naglasiti da se ovdje ne radi samo o fizičkom nasilju, već i o psihičkom, emocionalnom, ekonomskom ili drugom obliku zlostavljanja koje ima za cilj ponižavanje, kontroliranje ili ugrožavanje/omalovažavanje žrtve.
Dakle predviđena je minimalna kazna od jedne godine što znači da u slučaju osude za navedeno djelo sud može (no ne mora) izreći uvjetnu osudu. No česte su situacije u kojima se osobu tereti da je počinila dva ili više djela nasilja u obitelji – najčešće naspram bračnog druga i djece.
U tom slučaju radi se o stjecaju kaznenih djela te tada, ako je izrečena osuđujuća presuda ostavlja se malo ili nimalo prostora za izricanje uvjetne osude. Ovo iz razloga koji se tiču uračunavanja odnosno pravila kod izricanja jedinstvene kazne u slučaju stjecaja.
Tko se smatra članom obitelji i bliskom osobom?
Sukladno odrebama Kaznenog zakona određeno je da su članovi obitelji bračni ili izvanbračni drug, životni partner ili neformalni životni partner, njihova zajednička djeca te djeca svakog od njih, srodnik po krvi u ravnoj lozi, srodnik u pobočnoj lozi zaključno do trećeg stupnja, srodnici po tazbini do zaključno drugog stupnja, posvojitelj i posvojenik.
Bliske osobe su članovi obitelji, bivši bračni ili izvanbračni drug, bivši životni partner ili neformalni životni partner, sadašnji ili bivši partner u intimnoj vezi, osobe koje imaju zajedničko dijete kao i osobe koje žive u zajedničkom kućanstvu.
Izvanbračnim drugom u smislu Kaznenog zakona smatra se osoba koja živi u izvanbračnoj zajednici koja ima trajniji karakter ili koja traje kraće vrijeme ako je u njoj rođeno zajedničko dijete, dok je neformalni životni partner osoba koja živi u istospolnoj zajednici koja ima trajniji karakter.
Pravila računanja kod stjecaja
Stjecaj kaznenih djela postoji ako osoba jednom ili više radnji počini više kaznenih djela za koja joj se istodobno sudi. U toj situaciji sud će za svako kazneno djelo utvrditi kaznu, a zatim će okrivljenika, na temelju ocjene počiniteljeve ličnosti i počinjenih kaznenih djela, osuditi na jedinstvenu kaznu.
Jedinstvena kazna sastoji se u povišenju najviše pojedinačne utvrđene kazne, s tim da ona ne smije doseći zbroj pojedinačnih kazni.
Dakle ako je osoba osuđena za dva kaznena djela nasilja u obitelji te je sud za svako od tih djela izrekao minimalnu kaznu u trajanju od jedne godine, u takvoj situaciji jedinstvena kazna mora iznositi više od jedne godine, no ne smije biti izrečeno dvije godine jer bi to predstavljalo zbroj kazni.
Upravo iz ovog razloga nije moguće izreći uvjetnu osudu budući da se sukladno članku 56. stavak 2. Kaznenog zakona uvjetna osuda može izreći samo počinitelju koji je osuđen na kaznu zatvora u trajanju do jedne godine ili na novčanu kaznu.
Stoga ako je izrečena kazna preko jedne godine, tada nema mjesta izricanju uvjetne osude već se može izreči samo bezuvjetni zatvor ili djelomična uvjetna osuda, dok bi prostora za uvjetnu osudu moglo biti samo rijetkim slučajevima u kojima bi se stvorili uvjeti za ublažavanje kazne ili ako bi se postigao sporazum s nadležnim državnim odvjetništvom.
Razlika između prekršaja i kaznenog djela
Obiteljsko nasilje može se sankcionirati kao prekršaj sukladno odredbama Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji ili pak kao kazneno djelo prema Kaznenom zakonu.
Hoće li se u pojedinom predmetu pokrenuti prekršajni ili kazneni postupak ponajviše ovisi o težini i učestalosti nasilnog ponašanja, odnosno o težini kriminalnog postupanja. Jednokratni blaži oblici nasilja često se tretiraju kao prekršaj, dok se ponavljajuće i teže oblike (osobito ako su nastale ozbiljne posljedice za žrtvu) procesuira kao kazneno djelo.
Trebate odvjetnika za kazneno pravo u Osijeku? Kontaktirajte nas
* Napomena – predmetni članak je informativnog karaktera te isti ne može zamijeniti stručno savjetovanje s odvjetnikom. Budući da se zakoni i sudska praksa često mijenjaju te postoji mogućnost da navodi iz ovog članka nisu aktualni, predlažemo svakako kontaktirati odvjetnika.