Kazneno pravo je grana prava na koju se primarno primjenjuju odredbe Kaznenog zakona (materijalni dio) te odredbe Zakona o kaznenom postupku (procesni dio).
U slučaju da Vas ili nekog Vašeg bližnjeg sumnjiče na počinjenje kaznenog djela preporučljivo je da kontaktirate odvjetnika za kazneno pravo i to što prije kako bi se osiguralo što uspješnije zastupanje te minimalizirala eventualna šteta koja bi mogla nastati uslijed toga što se osoba sama zastupala.
Za više o nama i našim uslugama možete saznati na stranicama odvjetnika Krešimira Medveda, odvjetnika u Osijeku, a neke od usluga koje pružamo su zastupanja u postupcima iz područja kaznenog prava.
Kaznena djela – gdje ih pronaći?
Većina kaznenih djela su navedena u Kaznenom zakonu, a trenutno važeći Kazneni zakon je donesen 2011. godine, a na snagu je stupio 2013. te je od tada bilo nekoliko njegovih izmjena. Izmjene kaznenog zakona su relevantne za svakog počinitelja kaznenog djela budući da je zakonom određeno da se u postupku primjenjuje onaj Kazneni zakon koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja djela.
Međutim ako se zakon nakon počinjenja izmijeni jednom ili više puta, primijenit će se zakon koji je najpovoljniji za počinitelja, što će nekada biti upravo onaj zakon koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja djela, a nekada kasniji.
Kao što je već rečeno, većina kaznenih djela su navedena u Kaznenom zakonu, iako su pojedina kaznena djela regulirana u nekim drugim zakonima, kao npr. u Zakonu o trgovačkim društvima, no to su rjeđi slučajevi.
Kaznena djela po službenoj dužnosti, prijedlogu ili privatnoj tužbi
Za većinu kaznenih djela reguliranih Kaznenim zakonom predviđen je kazneni progon po službenoj dužnosti, što znači da se postupak mora pokrenuti ako se sazna da je djelo počinjeno.
Za pojedina kaznena djela predviđen je progon povodom prijedloga, kao npr. kod kaznenog djela prijetnje iz članka 139. stavak 2. Kaznenog zakona (Tko drugome ozbiljno prijeti da će njega ili njemu blisku osobu usmrtiti, teško tjelesno ozlijediti, oteti, ili mu oduzeti slobodu, ili nanijeti zlo podmetanjem požara, eksplozijom, ionizirajućim zračenjem, oružjem, opasnim oruđem ili drugim opasnim sredstvom, ili uništiti društveni položaj ili materijalni opstanak). To znači da će oštećena osoba, odnosno žrtva trebati podnijeti prijedlog za progon nadležnom tijelu ukoliko želi da se pokrene postupak protiv počinitelja, a rok za podnošenje takvog prijedloga je tri mjeseca od saznanja za kazneno djelo i počinitelja.
Osim navedenog postoji i treća kategorija, a to su kaznena djela za koja se postupak vodi povodom privatne tužbe. Tu je riječ o kaznenim djelima poput uvrede, klevete i drugih pojedinih djela. Rok za podnošenje privatne tužbe je kao i kod prijedloga za progon, odnosno ista se mora podnijeti u roku od tri mjeseca od saznanja za kazneno djelo i počinitelja, a podnosi se nadležnom sudu. Za sastav privatne tužbe svakako se preporuča angažirati odvjetnika za kazneno pravo.
Tko sve može angažirati okrivljeniku odvjetnika za kazneno pravo?
Zakonom o kaznenom postupku određeno je da branitelja za okrivljenika, osim ako se okrivljenik tome izričito protivi, mogu uzeti i njegov bračni drug, izvanbračni drug, zakonski zastupnik, srodnik u ravnoj lozi, sestra, brat, posvojenik, posvojitelj, uzdržavatelj, uzdržavani, smještena osoba ili udomitelj.
U većini slučajeva će okrivljenik sam angažirati branitelja ukoliko to želi, no ako se okrivljenik nalazi u istražnom zatvoru tada mu je komunikacija s vanjskim svijetom svakako otežana te su to najčešći slučajevi kada odvjetnika angažira netko drugi.
Istražni zatvor
Istražni zatvor je jedna od mjera osiguranja nazočnosti okrivljenika u kaznenom postupku predviđena Zakonom o kaznenom postupku te isti predstavlja najtežu i krajnju mjeru osiguranja nazočnosti okrivljenika što znači da ga je moguće odrediti samo ukoliko se ista svrha ne može ostvariti drugom, blažom, mjerom.
Prilikom odlučivanja o istražnom zatvoru, a osobito o njegovom trajanju, mora se osobito voditi računa o razmjeru između težine počinjenog kaznenog djela, kazne koja se može očekivati u postupku te potrebe određivanja i trajanja istražnog zatvora.
Protiv trudnice, osobe s tjelesnim nedostacima koji joj onemogućuju ili bitno otežavaju kretanje te protiv osobe koja je navršila 70 godina života, istražni zatvor se može odrediti samo iznimno.
Istražni zatvor se može odrediti ako postoji osnovana sumnja da je osoba počinila kazneno djelo za koje se sumnjiči i ako je ispunjen jedan ili više od ovih uvjeta:
1. ako je okrivljenik u bijegu ili osobite okolnosti upućuju na opasnost da će pobjeći,
2. ako osobite okolnosti upućuju na opasnost da bi osoba mogla uništiti, sakriti, izmijeniti ili krivotvoriti dokaze ili tragove važne za kazneni postupak ili ukoliko postoji opasnost da će ometati kazneni postupak utjecajem na svjedoke, vještake, prikrivače ili sudionike,
3. ako osobite okolnosti upućuju na opasnost da će ponoviti kazneno djelo ili da će dovršiti već pokušano kazneno djelo, ili da će počiniti neko teže kazneno djelo za koje je moguće izreći kaznu zatvora od pet godina ili težu, a kojim prijeti,
4. ako je istražni zatvor potreban radi neometanog odvijanja postupka za djelo za koje je propisana kazna dugotrajnog zatvora i kod kojeg su okolnosti počinjenja djela osobito teške,
5. ako je okrivljenik uredno pozvan, a izbjegava doći na raspravu.
Kod izricanja presude protiv okrivljenika kojem je izrečena kazna zatvora u trajanju od pet godina ili teža, uvijek će se odrediti ili produljiti istražni zatvor.
Hoće li okrivljeniku uvijek biti postavljen branitelj po službenoj dužnosti?
Branitelja po službenoj dužnosti postavlja nadležni sud, odnosno predsjednik suda, ali samo u određenim slučajevima koji su predviđeni zakonom i to pod uvjetom da okrivljenik već nema izabranog branitelja. Neovisno o tome je li okrivljeniku postavljen branitelj po službenoj dužnosti, okrivljenik uvijek može sam izabrati branitelja ili mu to mogu učiniti druge ovlaštene osobe (ranije navedene u članku).
Koliki su troškovi zastupanja po odvjetniku za kazneno pravo?
Okrivljenik u kaznenom postupku može imati najviše tri branitelja. Trošak odvjetnika ovisi o više čimbenika poput toga koliko će trajati postupak, odnosno koliko će biti odvjetničkih radnji te o težini kaznenog djela budući da što je teža kazna zapriječena za pojedino kazneno djelo to je predviđen i veći trošak.
Tko je sve dužan prijaviti počinjeno kazneno djelo?
Zakonom o kaznenom postupku određeno je da je svatko dužan prijaviti kazneno djelo za koje se postupak pokreće po službenoj dužnosti, koje mu je dojavljeno ili za koje je saznao, dok je Kaznenim zakonom predviđena kazna zatvora u trajanju do tri godine za onog tko zna da je počinjeno kazneno djelo za koje je propisana kazna zatvora deset godina ili teža kazna pa to ne prijavi iako zna da bi takvom prijavom bilo omogućeno ili znatno olakšano otkrivanje djela ili počinitelja.
Ako su Vam potrebni najbolji odvjetnici u Osijeku, predlaže se kontaktirati više odvjetničkih ureda kako biste procijenili tko je najbolji za Vaš slučaj.
Odvjetnik Krešimir Medved, Osijek
Šetalište kardinala Franje Šepera 13
31000 Osijek
* Napomena – predmetni članci su informativnog karaktera te isti ne mogu zamijeniti stručno savjetovanje s odvjetnikom. Budući da se zakoni i sudska praksa često mijenjaju te postoji mogućnost da navodi iz ovog članka nisu aktualni, predlažemo svakako kontaktirati odvjetnika.